Globalna razina ugljičnog dioksida kao i temperature zraka se svake godine poveća s obzirom na razinu u doba kada nije bilo velike industrije. © Creative Commons.
Naš planet se zagrijava. Određeni stupanj zagrijavanja je očekivan s obzirom na postepeno povećanje sunca i s obzirom na male promijene u zemljinoj orbiti. Usprkos tome takvi učinci zagrijavanja su se mogli predvidjeti, no nisu razlog da bi se dogodilo ovako rapidno zatopljenje kao što se događa sada. Ovakvo zatopljenje se ubrzalo s razvojem industrije i prometa. Ono se također uklapa i u drugo predviđanje koje je objavio Švedski znanstvenik pred 150 godina, a u kojem je navedeno da će povećanje ispušnih plinova uzrokovati zadržavanje topline u zemljinoj atmosferi. Takvo šokantno povećanje temperature u posljednjih 70 godina može se objasniti povećanjem razine „stakleničkog efekta“ među kojima je najveća količina ugljičnog dioksida i metana.
hr: Također za klimu? 6
Dvanaest godina od povlačenja ledenjaka Briksdal u Norveškoj koji je samo 10 godina ranije prekrivao jezero, © Mateusz Kurzik/Oleg Kozlov/Shutterstock
Podizanje temperature Zemlje ima dva glavna učinka. Prvi i najjači učinak je topljenje leda u polarnom području. Ledenjaci na Antartici i Grenlandu se tope i povlače se još brže. Tako se led, koji je prekrivao tlo u tim područjima, otopio i otišao u more, što je uzrokovala porast razine mora i to za jedan metar u posljednjem stoljeću. Još brže promijene se događaju s klimom koja je povezana s promjenom temperature mora, što je uzrokovalo promijene u vremenskim obrascima i u određenim područjima uzrokovalo više kiše i nevremena nego što je uobičajeno. Suprotno tome, neka druga područja su zbog istih razloga pod utjecajem dugih razdoblja suše i nedostatka vode.
Što se dogodi kada se mijenja klima?
Poplava na Tajlandu © Atikan Pornchaprasit/Shutterstock
Zahvaljujući razvoju poljoprivrede, ljudska je populacija posljednjih nekoliko tisućljeća, u kojima su vladali povoljni vremenski uvjeti, narasla. No, današnje globalno zatopljenje i porast temperatura prijete ljudima i prirodi na četiri načina: poplavama, požarima, nestašicom hrane i bolestima. Poplave nastaju zbog povećanja razine mora posebno u nizinskih područjima, dok u drugim područjima jake kiše u bujičnim nanosima ispiru zemlju. Duga sušna razdoblja uzrokuju sušenje vegetacije koja se tada lako zapali i izgori u požarima. Suše i poplave utječu na vegetaciju kao izvor hrane za ljude i životinje što dodatno uzrokuje glad uz koju se dodatno javljaju i nestašice pitke vode. Posljedice takvih učinaka su slabljenje biljnog i životinjskog svijeta koji postaje neotporan na razne tropske bolesti koje se tada lakše šire u novo stvorenoj toploj klimi.
Otvoreni požari u SAD-u © ARM/Shutterstock
Razina ugljičnog dioksida se povećava dodatnim korištenjem fosilnih goriva, uključjući ugljen, naftu i plin. Čak i sada prestanemo s uporabom fosilnih goriva trebati će nekoliko desetljeća da se trenutni porast temperature počne spuštati. Ove činjenice dovode do uništavanje tropskih šuma što je vrlo zabrinjavajuće. Ako i druge šume krenu nestajati kroz šumske požare i ispiranje tla, lokalno stanovništvo natjerano je na selidbu. Može li nas zanemarivanje takvih rizika od strane međunarodne zajednice potpuno odmaknuti od potrebnih rješenja koje će spriječiti klimatske promjene, zaštitu okoliša i našeg vlastitog preživljavanja?
Što možemo učiniti?
Novi načini opskrbe energijom u Europi i Africi © Hecke61/MrNovel/Shutterstock
Postoje prirodna rješenja koja moru, tlu i vegetaciji pomažu apsorbirati više ugljika. Sadnja novih stabala na širem području može pomoći regeneraciji tla kao i davanju prilike za skladištenjem ugljika, što je slučaj pri gradnji drvom. Metode obnove količina vlage u tlu kroz regeneriranje ekosustava, posebno na tresetištima, mladim šumama i u obnovljivoj poljoprivredi može uvelike pomoći zaštiti okoliša. Također postoje je i projektirana rješenja očuvanja okoliša. Električna energija dobivena od sunčane energije i energije vjetra može zamijeniti fosilna goriva u opskrbi kućanstava, industriji i transportu. Osim toga, dobro uskladištena energija može biti sačuvana i za mirna razdoblja kada je mračno. Sjeverne zemlje trebale bi se prilagoditi održivom načinu života te pomoći zemljama na jugu da naprave tranziciju, zbog toga što svi dijelimo isti planet. No, na što god se odlučili moramo što prije djelovati prije nego se dogode trenuci u kojima ćemo teško moći napraviti prekretnicu prema pozitivnom ishodu za okoliš.